Efekti spinosada na pasuljevog žiška Acanthoscelides obtectus (Say) (Coleoptera: Chrysomelidae: Bruchinae)
2019
Preuzimanje 🢃
Autori
Kljajić, PetarJovičić, Ivana
Andrić, Goran
Pražić Golić, Marijana
Miodragović, Suzana
Ostala autorstva
Žikić, VladimirKonferencijski prilog (Objavljena verzija)
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt
Žižak, Acanthoscelides obtectus (Say) (Coleoptera: Chrysomelidae: Bruchinae) spada u grupu najdestruktivnijih
štetočina, a pored pasulja u skladištu napada bob i druge leguminoze, čije larve, izgrizajući unutrašnjost zrna, za
kratko vreme mogu da prouzrokuju velike ekonomske gubitke. S obzirom na to da se za suzbijanje ove štetne vrste pretežno koriste sintetisani insekticidi, cilj ovog rada bio je da se u laboratoriji ispitaju efekti spinosada, insekticida
prirodnog porekla, na pasuljevog žiška na gradištancu kao sorti pasulja koja se najčešće gaji i skladišti u Srbiji. Efekti
spinosada na jedinke laboratorijske populacije pasuljevog žiška su ispitivani u skladu sa OEPP/EPPO metodama, na
temperaturi 25±1°C i relativnoj vlažnosti vazduha 60±5%, na tretiranom pasulju u zrnu, na depozitima starosti 0, 7,
14 i 30 dana. Pasulj je tretiran spinosadom u količini od 1 mg a.s/kg zrna, dok je na pasulj namenjen kontroli naneta
voda, tako što je u posude sa po 50 g zrna pasulja ubacivano ...po 10 žižaka starosti do 24 h, u 8 ponavljanja. Posle 2,
7 i 14 dana izlaganja, bez oporavka i posle sedam dana oporavka, beležen je broj preživelih jedinki, zatim uticaj
spinosada na produkciju potomstva, kao i nivo štete koju žišci prouzrokuju na zrnima pasulja. Posle dva i sedam
dana izlaganja A. obtectus u pasulju na svim starostima depozita (0-30 dana) je utvrñeno da imaga mogu da prežive
prisustvo spinosada na tretiranom pasulju, dok posle 14 dana izlaganja nije bilo preživelih jedinki na depozitima
starosti 0 i 7 dana ili je preživljavanje bilo vrlo malo (2,5 i 3,75%, na depozitima starosti 14 i 30 dana, respektivno). U
svim varijantama testiranja je na pasulju tretiranom spinosadom utvrñena potpuna redukcija potomstva, 100%, što
pokazuje da ženke u prisustvu ovog insekticida odlažu ili prestaju da polažu jaja. Takoñe, u pasulju tretiranom
spinosadom nije bilo oštećenih zrna, dok je u kontroli oštećenje bilo u rasponu od 2,1 do 32,2%, uz gubitak mase
zrna od 0,1 do 8,7%. Insekticid spinosad zbog svojih osobina i efekata na pasuljevog žiška može uspešno da se
primeni kao deo programa integralne zaštite pasulja u skladištu, ali i u okviru organske proizvodnje pasulja.
Ključne reči:
žižak / pasulj / insekticid prirodnog porekla / preživljavanje / potomstvoIzvor:
XII simpozijum entomologa Srbije sa međunarodnim učešćem - Zbornik rezimea, Niš, 25-29. IX 2019, 2019, 34-35Izdavač:
- Beograd : Entomološko društvo Srbije
Napomena:
- XII Symposium of Entomologists of Serbia with international participation - Book of Abstracts Niš, Univerzitet u Nišu 25-29. IX 2019. Niš, University of Niš 25-29th IX 2019
Institucija
Institut za pesticide i zaštitu životne sredineTY - CONF AU - Kljajić, Petar AU - Jovičić, Ivana AU - Andrić, Goran AU - Pražić Golić, Marijana AU - Miodragović, Suzana PY - 2019 UR - https://ripest.pesting.org.rs/handle/123456789/644 AB - Žižak, Acanthoscelides obtectus (Say) (Coleoptera: Chrysomelidae: Bruchinae) spada u grupu najdestruktivnijih štetočina, a pored pasulja u skladištu napada bob i druge leguminoze, čije larve, izgrizajući unutrašnjost zrna, za kratko vreme mogu da prouzrokuju velike ekonomske gubitke. S obzirom na to da se za suzbijanje ove štetne vrste pretežno koriste sintetisani insekticidi, cilj ovog rada bio je da se u laboratoriji ispitaju efekti spinosada, insekticida prirodnog porekla, na pasuljevog žiška na gradištancu kao sorti pasulja koja se najčešće gaji i skladišti u Srbiji. Efekti spinosada na jedinke laboratorijske populacije pasuljevog žiška su ispitivani u skladu sa OEPP/EPPO metodama, na temperaturi 25±1°C i relativnoj vlažnosti vazduha 60±5%, na tretiranom pasulju u zrnu, na depozitima starosti 0, 7, 14 i 30 dana. Pasulj je tretiran spinosadom u količini od 1 mg a.s/kg zrna, dok je na pasulj namenjen kontroli naneta voda, tako što je u posude sa po 50 g zrna pasulja ubacivano po 10 žižaka starosti do 24 h, u 8 ponavljanja. Posle 2, 7 i 14 dana izlaganja, bez oporavka i posle sedam dana oporavka, beležen je broj preživelih jedinki, zatim uticaj spinosada na produkciju potomstva, kao i nivo štete koju žišci prouzrokuju na zrnima pasulja. Posle dva i sedam dana izlaganja A. obtectus u pasulju na svim starostima depozita (0-30 dana) je utvrñeno da imaga mogu da prežive prisustvo spinosada na tretiranom pasulju, dok posle 14 dana izlaganja nije bilo preživelih jedinki na depozitima starosti 0 i 7 dana ili je preživljavanje bilo vrlo malo (2,5 i 3,75%, na depozitima starosti 14 i 30 dana, respektivno). U svim varijantama testiranja je na pasulju tretiranom spinosadom utvrñena potpuna redukcija potomstva, 100%, što pokazuje da ženke u prisustvu ovog insekticida odlažu ili prestaju da polažu jaja. Takoñe, u pasulju tretiranom spinosadom nije bilo oštećenih zrna, dok je u kontroli oštećenje bilo u rasponu od 2,1 do 32,2%, uz gubitak mase zrna od 0,1 do 8,7%. Insekticid spinosad zbog svojih osobina i efekata na pasuljevog žiška može uspešno da se primeni kao deo programa integralne zaštite pasulja u skladištu, ali i u okviru organske proizvodnje pasulja. PB - Beograd : Entomološko društvo Srbije C3 - XII simpozijum entomologa Srbije sa međunarodnim učešćem - Zbornik rezimea, Niš, 25-29. IX 2019 T1 - Efekti spinosada na pasuljevog žiška Acanthoscelides obtectus (Say) (Coleoptera: Chrysomelidae: Bruchinae) EP - 35 SP - 34 ER -
@conference{ author = "Kljajić, Petar and Jovičić, Ivana and Andrić, Goran and Pražić Golić, Marijana and Miodragović, Suzana", year = "2019", abstract = "Žižak, Acanthoscelides obtectus (Say) (Coleoptera: Chrysomelidae: Bruchinae) spada u grupu najdestruktivnijih štetočina, a pored pasulja u skladištu napada bob i druge leguminoze, čije larve, izgrizajući unutrašnjost zrna, za kratko vreme mogu da prouzrokuju velike ekonomske gubitke. S obzirom na to da se za suzbijanje ove štetne vrste pretežno koriste sintetisani insekticidi, cilj ovog rada bio je da se u laboratoriji ispitaju efekti spinosada, insekticida prirodnog porekla, na pasuljevog žiška na gradištancu kao sorti pasulja koja se najčešće gaji i skladišti u Srbiji. Efekti spinosada na jedinke laboratorijske populacije pasuljevog žiška su ispitivani u skladu sa OEPP/EPPO metodama, na temperaturi 25±1°C i relativnoj vlažnosti vazduha 60±5%, na tretiranom pasulju u zrnu, na depozitima starosti 0, 7, 14 i 30 dana. Pasulj je tretiran spinosadom u količini od 1 mg a.s/kg zrna, dok je na pasulj namenjen kontroli naneta voda, tako što je u posude sa po 50 g zrna pasulja ubacivano po 10 žižaka starosti do 24 h, u 8 ponavljanja. Posle 2, 7 i 14 dana izlaganja, bez oporavka i posle sedam dana oporavka, beležen je broj preživelih jedinki, zatim uticaj spinosada na produkciju potomstva, kao i nivo štete koju žišci prouzrokuju na zrnima pasulja. Posle dva i sedam dana izlaganja A. obtectus u pasulju na svim starostima depozita (0-30 dana) je utvrñeno da imaga mogu da prežive prisustvo spinosada na tretiranom pasulju, dok posle 14 dana izlaganja nije bilo preživelih jedinki na depozitima starosti 0 i 7 dana ili je preživljavanje bilo vrlo malo (2,5 i 3,75%, na depozitima starosti 14 i 30 dana, respektivno). U svim varijantama testiranja je na pasulju tretiranom spinosadom utvrñena potpuna redukcija potomstva, 100%, što pokazuje da ženke u prisustvu ovog insekticida odlažu ili prestaju da polažu jaja. Takoñe, u pasulju tretiranom spinosadom nije bilo oštećenih zrna, dok je u kontroli oštećenje bilo u rasponu od 2,1 do 32,2%, uz gubitak mase zrna od 0,1 do 8,7%. Insekticid spinosad zbog svojih osobina i efekata na pasuljevog žiška može uspešno da se primeni kao deo programa integralne zaštite pasulja u skladištu, ali i u okviru organske proizvodnje pasulja.", publisher = "Beograd : Entomološko društvo Srbije", journal = "XII simpozijum entomologa Srbije sa međunarodnim učešćem - Zbornik rezimea, Niš, 25-29. IX 2019", title = "Efekti spinosada na pasuljevog žiška Acanthoscelides obtectus (Say) (Coleoptera: Chrysomelidae: Bruchinae)", pages = "35-34" }
Kljajić, P., Jovičić, I., Andrić, G., Pražić Golić, M.,& Miodragović, S.. (2019). Efekti spinosada na pasuljevog žiška Acanthoscelides obtectus (Say) (Coleoptera: Chrysomelidae: Bruchinae). in XII simpozijum entomologa Srbije sa međunarodnim učešćem - Zbornik rezimea, Niš, 25-29. IX 2019 Beograd : Entomološko društvo Srbije., 34-35.
Kljajić P, Jovičić I, Andrić G, Pražić Golić M, Miodragović S. Efekti spinosada na pasuljevog žiška Acanthoscelides obtectus (Say) (Coleoptera: Chrysomelidae: Bruchinae). in XII simpozijum entomologa Srbije sa međunarodnim učešćem - Zbornik rezimea, Niš, 25-29. IX 2019. 2019;:34-35..
Kljajić, Petar, Jovičić, Ivana, Andrić, Goran, Pražić Golić, Marijana, Miodragović, Suzana, "Efekti spinosada na pasuljevog žiška Acanthoscelides obtectus (Say) (Coleoptera: Chrysomelidae: Bruchinae)" in XII simpozijum entomologa Srbije sa međunarodnim učešćem - Zbornik rezimea, Niš, 25-29. IX 2019 (2019):34-35.