Efekti suzbijanja crvene voćne grinje (Panonychus ulmi) na jabuci primenom novijih akaricida
2011
Download 🢃
Authors
Perić, PantelijaMarčić, Dejan
Petronijević, Slavka
Prijović, Mirjana
Drobnjaković, Tanja
Stamenković, Svetomir
Contributors
Stojnić, BojanConference object (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Biološka efikasnost akrinatrina, tebufenpirada i spiromesifena u suzbijanju
letnje populacije crvene voćne grinje (Panonychus ulmi) na jabuci ispitivana je tokom
1010. Godine u komercijalnim zasadima u Moroviću i Slankamenu. Efikasnost ova tri
novija akaricida, koji još uvek nisu prisutni na našem tržištu, upoređena je sa
efikasnošću klofentezina i bifentrina, akaricida koji se već duže vreme primenjuju za
suzbijanje grinja u ovim lokalitetima. Ogledi su izvedeni prema slučajnom blok-
dizajnu u četiri ponavljanja, sa osnovnom parcelom od 5 stabala, a akaricidi su
primenjeni u koncentracijama preporučenim za primenu. Efikasnost akaricida je
izračunata primenom formule Henderson-Tilton, na osnovu broja pokretnih formi P.
ulmi po listu, utvrđenom neposredno pre tretiranja i 2-3 ocene nakon tretiranja.
U lokalitetu Morović, u ocenama 11, 22 i 32 DPT (=dana posle tretiranja),
zabeležena je visoka efikasnost novijih akaricida (akrinatrin: 86,1-93,6%;
tebufenpirad: 97,6-99,4%; spi...romesifen: 88,8-94,6%), dok je maksimalna efikasnost
bifentrina iznosila 69,8%, a klofentezina 30,9%. I u lokalitetu Slankamen, u ocenama
11 i 24 DPT, sva tri novija akaricida su ostvarila visoku efikasnost (akrinatrin: 91,1-
94,5%; tebufenpirad: 84,5-92,74%; spiromesifen: 97,1-100%), dok su maksimalne
zabeležene efikasnosti bifentrina i klofentezina iznosile 75,7% i 63,2%. Znatno
umanjena efikasnost bifentrina i klofentezina verovatno je rezultat njihove dugotrajne
i intenzivne primene u ovim lokalitetima u prethodnim godinama.
Dobijeni rezultati pokazuju da je akrinatrin, tebufenpirad i spiromesifen
predstavljaju dobru alternativu postojećim akaricidima u suzbijanju P. ulmi na jabuci.
Keywords:
crvena voćna grinja / jabuka / akaricidiSource:
XI Savetovanje o zaštiti bilja - Zbornik rezimea radova, 2011, 24-25Publisher:
- Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije
Projects:
- Studies on plant pathogens, arthropods, weeds, and pesticides with a view to developing the methods of biorational plant protection and safe food production (RS-MESTD-Technological Development (TD or TR)-31043)
Collections
Institution
Institut za pesticide i zaštitu životne sredineTY - CONF AU - Perić, Pantelija AU - Marčić, Dejan AU - Petronijević, Slavka AU - Prijović, Mirjana AU - Drobnjaković, Tanja AU - Stamenković, Svetomir PY - 2011 UR - https://ripest.pesting.org.rs/handle/123456789/772 AB - Biološka efikasnost akrinatrina, tebufenpirada i spiromesifena u suzbijanju letnje populacije crvene voćne grinje (Panonychus ulmi) na jabuci ispitivana je tokom 1010. Godine u komercijalnim zasadima u Moroviću i Slankamenu. Efikasnost ova tri novija akaricida, koji još uvek nisu prisutni na našem tržištu, upoređena je sa efikasnošću klofentezina i bifentrina, akaricida koji se već duže vreme primenjuju za suzbijanje grinja u ovim lokalitetima. Ogledi su izvedeni prema slučajnom blok- dizajnu u četiri ponavljanja, sa osnovnom parcelom od 5 stabala, a akaricidi su primenjeni u koncentracijama preporučenim za primenu. Efikasnost akaricida je izračunata primenom formule Henderson-Tilton, na osnovu broja pokretnih formi P. ulmi po listu, utvrđenom neposredno pre tretiranja i 2-3 ocene nakon tretiranja. U lokalitetu Morović, u ocenama 11, 22 i 32 DPT (=dana posle tretiranja), zabeležena je visoka efikasnost novijih akaricida (akrinatrin: 86,1-93,6%; tebufenpirad: 97,6-99,4%; spiromesifen: 88,8-94,6%), dok je maksimalna efikasnost bifentrina iznosila 69,8%, a klofentezina 30,9%. I u lokalitetu Slankamen, u ocenama 11 i 24 DPT, sva tri novija akaricida su ostvarila visoku efikasnost (akrinatrin: 91,1- 94,5%; tebufenpirad: 84,5-92,74%; spiromesifen: 97,1-100%), dok su maksimalne zabeležene efikasnosti bifentrina i klofentezina iznosile 75,7% i 63,2%. Znatno umanjena efikasnost bifentrina i klofentezina verovatno je rezultat njihove dugotrajne i intenzivne primene u ovim lokalitetima u prethodnim godinama. Dobijeni rezultati pokazuju da je akrinatrin, tebufenpirad i spiromesifen predstavljaju dobru alternativu postojećim akaricidima u suzbijanju P. ulmi na jabuci. PB - Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije C3 - XI Savetovanje o zaštiti bilja - Zbornik rezimea radova T1 - Efekti suzbijanja crvene voćne grinje (Panonychus ulmi) na jabuci primenom novijih akaricida EP - 25 SP - 24 ER -
@conference{ author = "Perić, Pantelija and Marčić, Dejan and Petronijević, Slavka and Prijović, Mirjana and Drobnjaković, Tanja and Stamenković, Svetomir", year = "2011", abstract = "Biološka efikasnost akrinatrina, tebufenpirada i spiromesifena u suzbijanju letnje populacije crvene voćne grinje (Panonychus ulmi) na jabuci ispitivana je tokom 1010. Godine u komercijalnim zasadima u Moroviću i Slankamenu. Efikasnost ova tri novija akaricida, koji još uvek nisu prisutni na našem tržištu, upoređena je sa efikasnošću klofentezina i bifentrina, akaricida koji se već duže vreme primenjuju za suzbijanje grinja u ovim lokalitetima. Ogledi su izvedeni prema slučajnom blok- dizajnu u četiri ponavljanja, sa osnovnom parcelom od 5 stabala, a akaricidi su primenjeni u koncentracijama preporučenim za primenu. Efikasnost akaricida je izračunata primenom formule Henderson-Tilton, na osnovu broja pokretnih formi P. ulmi po listu, utvrđenom neposredno pre tretiranja i 2-3 ocene nakon tretiranja. U lokalitetu Morović, u ocenama 11, 22 i 32 DPT (=dana posle tretiranja), zabeležena je visoka efikasnost novijih akaricida (akrinatrin: 86,1-93,6%; tebufenpirad: 97,6-99,4%; spiromesifen: 88,8-94,6%), dok je maksimalna efikasnost bifentrina iznosila 69,8%, a klofentezina 30,9%. I u lokalitetu Slankamen, u ocenama 11 i 24 DPT, sva tri novija akaricida su ostvarila visoku efikasnost (akrinatrin: 91,1- 94,5%; tebufenpirad: 84,5-92,74%; spiromesifen: 97,1-100%), dok su maksimalne zabeležene efikasnosti bifentrina i klofentezina iznosile 75,7% i 63,2%. Znatno umanjena efikasnost bifentrina i klofentezina verovatno je rezultat njihove dugotrajne i intenzivne primene u ovim lokalitetima u prethodnim godinama. Dobijeni rezultati pokazuju da je akrinatrin, tebufenpirad i spiromesifen predstavljaju dobru alternativu postojećim akaricidima u suzbijanju P. ulmi na jabuci.", publisher = "Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije", journal = "XI Savetovanje o zaštiti bilja - Zbornik rezimea radova", title = "Efekti suzbijanja crvene voćne grinje (Panonychus ulmi) na jabuci primenom novijih akaricida", pages = "25-24" }
Perić, P., Marčić, D., Petronijević, S., Prijović, M., Drobnjaković, T.,& Stamenković, S.. (2011). Efekti suzbijanja crvene voćne grinje (Panonychus ulmi) na jabuci primenom novijih akaricida. in XI Savetovanje o zaštiti bilja - Zbornik rezimea radova Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije., 24-25.
Perić P, Marčić D, Petronijević S, Prijović M, Drobnjaković T, Stamenković S. Efekti suzbijanja crvene voćne grinje (Panonychus ulmi) na jabuci primenom novijih akaricida. in XI Savetovanje o zaštiti bilja - Zbornik rezimea radova. 2011;:24-25..
Perić, Pantelija, Marčić, Dejan, Petronijević, Slavka, Prijović, Mirjana, Drobnjaković, Tanja, Stamenković, Svetomir, "Efekti suzbijanja crvene voćne grinje (Panonychus ulmi) na jabuci primenom novijih akaricida" in XI Savetovanje o zaštiti bilja - Zbornik rezimea radova (2011):24-25.