Akaricidi u savremenoj fitomedicini
Samo za registrovane korisnike
2022
Knjiga (Objavljena verzija)
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt
PREDGOVOR
U enciklopedijama, monografijama, preglednim radovima i drugim publikacijama
akaricidi su definisani kao pesticidi namenjeni suzbijanju štetnih grinja. Posle
insekata, grinje (Acari) su druga najbrojnija grupa životinja na Zemlji. To su sitne
životinje (dužina tela većine vrsta ne dostiže ni 1 mm) koje naseljavaju praktično sva
staništa u kojima je moguć život. Posmatrajući živi svet iz svoje antropocentrične perspektive,
čovek je napravio i razliku između štetnih i korisnih vrsta grinja. Štetne su
one grinje koje se hrane ekonomski značajnim biljkama ili krvlju domaćih životinja i
čoveka, dok se u korisne ubrajaju predatori, paraziti i parazitoidi štetnih grinja i drugih
štetnih vrsta, kao i grinje koje razlažu organske materije u zemljištu. Među štetnim
grinjama ima i takvih vrsta koje su stekle status globalno značajnih štetočina.
Od sredine prošlog veka, kada je počela tzv. hemijska era, akaricidi se intenzivno
koriste u fitomedicini, veterini i javnom zdravst...vu. Na tržištu su se pojavile
četiri generacije akaricida sa 15 različitih mehanizama delovanja na grinje, od čega
šest tokom poslednje dve decenije. Rezistentnost grinja na akaricide, koja je postala
globalni problem, osnovni je razlog za razvoj jedinjenja novih mehanizama delovanja,
ali i za traženje alternativnih rešenja koja utiču na ulogu akaricida u fitomedicini.
Koliko mi je poznato, nema novijih naučnih monografskih publikacija (na engleskom
ili srpskom jeziku) posvećenih isključivo akaricidima. O svojstvima, efektima, toksikologiji
i/ili primeni akaricida možemo da čitamo samo u pojedinim poglavljima
publikacija o pesticidima i insekticidima. Autori ovih publikacija na različite načine
pristupaju definisanju i opisivanju akaricida, stavljajući naglasak na neke od pomenutih
aspekata.
Predmet ove monografije su akaricidi koji se primenjuju u fitomedicini. U prvom
poglavlju knjige prikazano je mesto grinja u životinjskom svetu i opisan njihov značaj
u antropocentričnom kontekstu. Takođe, definisan je pojam akaricidi i drugi pojmovi
povezani sa njim, opisan je biotest akaricida i izložen koncept toksikokinetičke i toksikodinamičke
interakcije akaricida i grinja. U drugom poglavlju prikazani su istorija
razvoja akaricida i karakteristike savremenih akaricida koji se koriste u fitomedicini.
Novija saznanja iz oblasti toksikokinetike i toksikodinamike akaricida izložena su u
trećem i četvrtom poglavlju. Peto poglavlje bavi se subletalnim efektima akaricida na
ponašanje, osobine životne istorije i populacioni rast grinja. Rezistentnost grinja na
akaricide kao globalni fenomen, faktori i mehanizmi rezistentnosti, kao i mogućnosti upravljanja rezistentnošću razmatraju se u šestom poglavlju. Sedmo i poslednje
poglavlje bavi se pitanjem selektivnosti akaricida i njihovim mestom u okviru integralne
fitomedicine.
Nadam se da će ova monografija biti korisna studentima fitomedicine, naučnicima
i stručnjacima u ovoj oblasti, kao i svima koji se interesuju za akaricide. Zahvalan
sam Društvu za zaštitu bilja Srbije, koje je prihvatilo da bude izdavač monografije,
uredniku izdavačke delatnosti Društva dr Petru Kljajiću, za efikasno rešavanje svih
tehničkih pitanja u vezi sa izdavanjem, kao i recenzentima prof. dr Slavici Vuković,
prof. dr Dragici Brkić i prof. dr Bojanu Stojniću, za kritičko čitanje teksta i korisne
primedbe i predloge.
Ključne reči:
akaricidi / fitomedicina / grinjeIzvor:
2022, 1-230Izdavač:
- Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije
Institucija
Institut za pesticide i zaštitu životne sredineTY - BOOK AU - Marčić, Dejan PY - 2022 UR - https://ripest.pesting.org.rs/handle/123456789/672 AB - PREDGOVOR U enciklopedijama, monografijama, preglednim radovima i drugim publikacijama akaricidi su definisani kao pesticidi namenjeni suzbijanju štetnih grinja. Posle insekata, grinje (Acari) su druga najbrojnija grupa životinja na Zemlji. To su sitne životinje (dužina tela većine vrsta ne dostiže ni 1 mm) koje naseljavaju praktično sva staništa u kojima je moguć život. Posmatrajući živi svet iz svoje antropocentrične perspektive, čovek je napravio i razliku između štetnih i korisnih vrsta grinja. Štetne su one grinje koje se hrane ekonomski značajnim biljkama ili krvlju domaćih životinja i čoveka, dok se u korisne ubrajaju predatori, paraziti i parazitoidi štetnih grinja i drugih štetnih vrsta, kao i grinje koje razlažu organske materije u zemljištu. Među štetnim grinjama ima i takvih vrsta koje su stekle status globalno značajnih štetočina. Od sredine prošlog veka, kada je počela tzv. hemijska era, akaricidi se intenzivno koriste u fitomedicini, veterini i javnom zdravstvu. Na tržištu su se pojavile četiri generacije akaricida sa 15 različitih mehanizama delovanja na grinje, od čega šest tokom poslednje dve decenije. Rezistentnost grinja na akaricide, koja je postala globalni problem, osnovni je razlog za razvoj jedinjenja novih mehanizama delovanja, ali i za traženje alternativnih rešenja koja utiču na ulogu akaricida u fitomedicini. Koliko mi je poznato, nema novijih naučnih monografskih publikacija (na engleskom ili srpskom jeziku) posvećenih isključivo akaricidima. O svojstvima, efektima, toksikologiji i/ili primeni akaricida možemo da čitamo samo u pojedinim poglavljima publikacija o pesticidima i insekticidima. Autori ovih publikacija na različite načine pristupaju definisanju i opisivanju akaricida, stavljajući naglasak na neke od pomenutih aspekata. Predmet ove monografije su akaricidi koji se primenjuju u fitomedicini. U prvom poglavlju knjige prikazano je mesto grinja u životinjskom svetu i opisan njihov značaj u antropocentričnom kontekstu. Takođe, definisan je pojam akaricidi i drugi pojmovi povezani sa njim, opisan je biotest akaricida i izložen koncept toksikokinetičke i toksikodinamičke interakcije akaricida i grinja. U drugom poglavlju prikazani su istorija razvoja akaricida i karakteristike savremenih akaricida koji se koriste u fitomedicini. Novija saznanja iz oblasti toksikokinetike i toksikodinamike akaricida izložena su u trećem i četvrtom poglavlju. Peto poglavlje bavi se subletalnim efektima akaricida na ponašanje, osobine životne istorije i populacioni rast grinja. Rezistentnost grinja na akaricide kao globalni fenomen, faktori i mehanizmi rezistentnosti, kao i mogućnosti upravljanja rezistentnošću razmatraju se u šestom poglavlju. Sedmo i poslednje poglavlje bavi se pitanjem selektivnosti akaricida i njihovim mestom u okviru integralne fitomedicine. Nadam se da će ova monografija biti korisna studentima fitomedicine, naučnicima i stručnjacima u ovoj oblasti, kao i svima koji se interesuju za akaricide. Zahvalan sam Društvu za zaštitu bilja Srbije, koje je prihvatilo da bude izdavač monografije, uredniku izdavačke delatnosti Društva dr Petru Kljajiću, za efikasno rešavanje svih tehničkih pitanja u vezi sa izdavanjem, kao i recenzentima prof. dr Slavici Vuković, prof. dr Dragici Brkić i prof. dr Bojanu Stojniću, za kritičko čitanje teksta i korisne primedbe i predloge. PB - Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije T1 - Akaricidi u savremenoj fitomedicini EP - 230 SP - 1 ER -
@book{ author = "Marčić, Dejan", year = "2022", abstract = "PREDGOVOR U enciklopedijama, monografijama, preglednim radovima i drugim publikacijama akaricidi su definisani kao pesticidi namenjeni suzbijanju štetnih grinja. Posle insekata, grinje (Acari) su druga najbrojnija grupa životinja na Zemlji. To su sitne životinje (dužina tela većine vrsta ne dostiže ni 1 mm) koje naseljavaju praktično sva staništa u kojima je moguć život. Posmatrajući živi svet iz svoje antropocentrične perspektive, čovek je napravio i razliku između štetnih i korisnih vrsta grinja. Štetne su one grinje koje se hrane ekonomski značajnim biljkama ili krvlju domaćih životinja i čoveka, dok se u korisne ubrajaju predatori, paraziti i parazitoidi štetnih grinja i drugih štetnih vrsta, kao i grinje koje razlažu organske materije u zemljištu. Među štetnim grinjama ima i takvih vrsta koje su stekle status globalno značajnih štetočina. Od sredine prošlog veka, kada je počela tzv. hemijska era, akaricidi se intenzivno koriste u fitomedicini, veterini i javnom zdravstvu. Na tržištu su se pojavile četiri generacije akaricida sa 15 različitih mehanizama delovanja na grinje, od čega šest tokom poslednje dve decenije. Rezistentnost grinja na akaricide, koja je postala globalni problem, osnovni je razlog za razvoj jedinjenja novih mehanizama delovanja, ali i za traženje alternativnih rešenja koja utiču na ulogu akaricida u fitomedicini. Koliko mi je poznato, nema novijih naučnih monografskih publikacija (na engleskom ili srpskom jeziku) posvećenih isključivo akaricidima. O svojstvima, efektima, toksikologiji i/ili primeni akaricida možemo da čitamo samo u pojedinim poglavljima publikacija o pesticidima i insekticidima. Autori ovih publikacija na različite načine pristupaju definisanju i opisivanju akaricida, stavljajući naglasak na neke od pomenutih aspekata. Predmet ove monografije su akaricidi koji se primenjuju u fitomedicini. U prvom poglavlju knjige prikazano je mesto grinja u životinjskom svetu i opisan njihov značaj u antropocentričnom kontekstu. Takođe, definisan je pojam akaricidi i drugi pojmovi povezani sa njim, opisan je biotest akaricida i izložen koncept toksikokinetičke i toksikodinamičke interakcije akaricida i grinja. U drugom poglavlju prikazani su istorija razvoja akaricida i karakteristike savremenih akaricida koji se koriste u fitomedicini. Novija saznanja iz oblasti toksikokinetike i toksikodinamike akaricida izložena su u trećem i četvrtom poglavlju. Peto poglavlje bavi se subletalnim efektima akaricida na ponašanje, osobine životne istorije i populacioni rast grinja. Rezistentnost grinja na akaricide kao globalni fenomen, faktori i mehanizmi rezistentnosti, kao i mogućnosti upravljanja rezistentnošću razmatraju se u šestom poglavlju. Sedmo i poslednje poglavlje bavi se pitanjem selektivnosti akaricida i njihovim mestom u okviru integralne fitomedicine. Nadam se da će ova monografija biti korisna studentima fitomedicine, naučnicima i stručnjacima u ovoj oblasti, kao i svima koji se interesuju za akaricide. Zahvalan sam Društvu za zaštitu bilja Srbije, koje je prihvatilo da bude izdavač monografije, uredniku izdavačke delatnosti Društva dr Petru Kljajiću, za efikasno rešavanje svih tehničkih pitanja u vezi sa izdavanjem, kao i recenzentima prof. dr Slavici Vuković, prof. dr Dragici Brkić i prof. dr Bojanu Stojniću, za kritičko čitanje teksta i korisne primedbe i predloge.", publisher = "Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije", title = "Akaricidi u savremenoj fitomedicini", pages = "230-1" }
Marčić, D.. (2022). Akaricidi u savremenoj fitomedicini. Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije., 1-230.
Marčić D. Akaricidi u savremenoj fitomedicini. 2022;:1-230..
Marčić, Dejan, "Akaricidi u savremenoj fitomedicini" (2022):1-230.